Projekat MICROPLASTICS: Analiza uzoraka iz JKP „Vodokanal“ Sombor – važan korak ka razvoju rešenja za smanjenje mikroplastike

Projekat „Smanjenje zagađenja voda mikroplastikom u prekograničnom području – MIKROPLASTIKA“ realizuje se od jula 2024. godine i okuplja partnere iz Srbije i Mađarske sa ciljem istraživanja prisustva mikroplastike u životnoj sredini, unapređenja metoda njenog praćenja i razvoja rešenja koja mogu doprineti smanjenju njenog uticaja na vodne ekosisteme.

U okviru projektnih aktivnosti, tokom juna u JKP „Vodokanal“ u Somboru sprovedeno je prvo uzorkovanje nakon postavljanja pilot-filtera namenjenog ispitivanju mogućnosti uklanjanja mikroplastike iz prečišćenih otpadnih voda.

Dobijeni uzorci biće analizirani u Zavodu za javno zdravlje Sombor, a rezultati će pokazati u kojoj meri ovakav sistem može doprineti smanjenju prisustva mikroplastike pre ispuštanja vode u životnu sredinu.

O značaju ovog istraživanja, načinu na koji se sprovode analize i ulozi projekta u razvoju novih metoda za praćenje mikroplastike razgovarali smo sa dr Jelenom Zelić, lekarom specijalistom higijene u Zavodu za javno zdravlje Sombor i menadžerkom projekta za ovu instituciju.

Za početak, šta biste izdvojili kao najvažniji doprinos ovog projekta?

Najveći doprinos projekta jeste to što javnosti i stručnjacima približava problem mikroplastike, ali i načine na koje se njeno prisustvo može pratiti i potencijalno smanjiti.

Za nas je posebno važno što smo kroz projekat stekli mogućnost da uzorkujemo i analiziramo mikroplastiku u površinskim vodama, što ranije nismo mogli da radimo.

Kao Zavod za javno zdravlje bavimo se prevencijom bolesti i praćenjem faktora životne sredine koji mogu uticati na zdravlje ljudi.

Kontrolišemo kvalitet vode za piće, površinskih voda i vazduha, zbog čega je bilo prirodno da učestvujemo u ovakvom projektu.

Zašto je pilot-filter postavljen upravo u JKP Vodokanal u Somboru?

Vodokanal u Somboru već decenijama poseduje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, što je i danas retkost u mnogim sredinama. Ideja projekta bila je da se ispita da li nakon postojećeg procesa prečišćavanja dodatni filter može da ukloni deo mikroplastike pre nego što se voda ispusti u recipijent, odnosno reku Mostongu.

Na taj način možemo da procenimo koliko ovakav sistem može doprineti smanjenju količine mikroplastike koja završava u životnoj sredini.

Da li ste pre postavljanja filtera utvrdili prisustvo mikroplastike?

Da. Uzorkovanje je obavljeno pre postavljanja filtera i prisustvo mikroplastike je potvrđeno. Završne analize još uvek nisu gotove, pa ćemo tek na kraju projekta moći da uporedimo rezultate i procenimo koliko je filter bio efikasan.

Pored toga, kroz projekat smo nabavili opremu za uzorkovanje i analizu mikroplastike, uključujući FTIR mikroskop, koji predstavlja jedan od standarda za detekciju mikroplastike u vodi.

Naši hemičari su prošli obuku za rad na toj opremi, što predstavlja značajan iskorak za našu ustanovu.

Kako izgleda proces uzorkovanja i analize mikroplastike?

Uzorkovanje se obavlja pomoću posebne manta mreže, namenjene prikupljanju mikroplastike iz površinskih voda.

Nakon uzorkovanja, prikupljeni materijal se transportuje u laboratoriju, gde prolazi kroz više faza obrade i analize na FTIR mikroskopu, koji omogućava identifikaciju različitih vrsta mikroplastičnih čestica.

Ono što ovaj proces čini specifičnim jeste potreba da se spreči bilo kakva kontaminacija uzorka.

Zbog toga se umesto plastične koristi staklena i metalna oprema, a čitav postupak zahteva drugačiji način rada u laboratoriji kako bi rezultati bili što pouzdaniji.

Koliko je danas poznato o uticaju mikroplastike na zdravlje ljudi?

Mikroplastika je tema kojom se nauka intenzivnije bavi tek poslednjih godina. Znamo da je pronađena praktično svuda – u životnoj sredini, ali i u ljudskom organizmu. Pronađena je u posteljici, mozgu i drugim tkivima.

Ono što još uvek istražujemo jeste koliki je njen stvarni uticaj na zdravlje ljudi tokom dužeg vremenskog perioda. Sigurno je da joj nije mesto u ljudskom organizmu, ali brojna pitanja tek čekaju odgovore.

Pored samih rezultata, šta je ovaj projekat doneo vašoj instituciji?

Doneo nam je nova znanja, novu opremu i potpuno nove metode rada. Sada imamo mogućnost da samostalno sprovodimo uzorkovanje i analizu mikroplastike, što ranije nije bilo moguće.

Istovremeno, projekat ima i važnu edukativnu komponentu. Organizovali smo obuke za javnozdravstvene radnike, radionice za učenike osnovnih i srednjih škola, a planiran je i okrugli sto sa predstavnicima lokalne samouprave. Želimo da što više ljudi upoznamo sa ovim problemom i da zajedno razmišljamo o mogućim rešenjima.

Šta očekujete kada budu završene sve analize?

Pre svega očekujemo da dobijemo pouzdane podatke o tome koliki efekat filter ima na uklanjanje mikroplastike iz prečišćenih otpadnih voda.

Bez obzira na konačne rezultate, projekat je pokazao da je važno razvijati metode kojima ćemo moći ne samo da detektujemo mikroplastiku, već i da pronađemo načine za njeno smanjenje u životnoj sredini.

Kako bi rezultati mogli da utiču na buduće odluke i zaštitu životne sredine?

Nadamo se da će doprineti većem razumevanju problema i kreiranju budućih mera. Potrebna nam je odgovarajuća zakonska regulativa, ali i ulaganja u sisteme za prečišćavanje voda i odgovornije upravljanje otpadom.

Plastika koju koristimo poslednjih stotinak godina tek sada počinje da se razgrađuje. Njena količina neće se smanjivati sama od sebe. Upravo zato je važno da već danas razvijamo rešenja koja će pomoći da se količina mikroplastike u životnoj sredini ubuduće smanjuje.

Šta biste voleli da javnost zna o mikroplastici, a da se o tome danas još uvek nedovoljno govori?

Važno je da znamo da mikroplastika nije problem budućnosti – ona je već prisutna svuda oko nas. Što više budemo razumeli odakle dolazi i kako nastaje, lakše ćemo donositi odgovornije odluke.

Već danas postoje proizvodi čija je upotreba ograničena upravo zbog sadržaja mikroplastike, a smanjenjem nepotrebne upotrebe plastike svako od nas može doprineti tome da je u budućnosti bude manje u životnoj sredini.

Najvažnije je da budemo svesni da problem postoji. Kada imamo pouzdane podatke i razumemo razmere problema, možemo da razvijamo i konkretna rešenja koja će doprineti zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi.

Ovaj dokument je izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije kroz program Interreg VI-A IPA  Mađarska–Srbija. Sadržaj ovog dokumenta je isključivo odgovornost projektnog partnera i ne odražava zvanično mišljenje Evropske unije i/ili Upravljačkog tela.