Izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija magistralnih železničkih pruga u AP Vojvodini u skladu sa regionalnim prostornim planom APV jedan je od osnovnih preduslova za unapređenje železničkog saobraćaja i razvoj intermodalnog transporta. Međutim, za korišćenje punog potencijala ovih pruga neophodno je imati razvijenu i kvalitetnu mrežu regionalnih i lokalnih pruga u Vojvodini, koja će omogućiti lokalni prevoz i imati sabirnu funkciju putničkih i robnih tokova ka glavnim pružnim pravcima. Da bi se taj cilj postigao potrebno je planirati u Nacionalnom programu javne železničke infrastrukture rekonstrukciju regionalnih i lokalnih pruga za brzine do 120 km/h i nosivost 22,5 tone po osovini u skladu sa Regionalnim prostornim planom AP Vojvodine. Takođe treba razmotriti Uvođenje novih privatnih operatera na mreži lokalnih pruga u APV.
Stavaranje uslova za povećanje obima prevoza putnika i robe na železničkoj mreži u APV zavisi od njene pristupačnosti, razvoja industrije, broja stanovnika i njihovim potrebama za putovanje i kvaliteta prevozne usluge. Za povećanje obima prevoza putnika i robe na železničkoj mreži u APV u narednom periodu, potrebno je definisati odgovarajuće podsticaje za korišćenje ekonomski i ekološki prihvatljivog železničkog saobraćaja i restriktivne mere za korišćenje drumskog, pre svega automobilskog i kamionskog saobraćaja. Ova mera će uticati i na pojavu više operatera na železničkoj mreži u APV, naročito u putničkom saobraćaju.
Dinamičan i uspešan razvoj ekonomije regiona u velikoj meri zavisi od saobraćajne pristupačnosti koja je pre svega, određena razvijenošću i kvalitetom putne infrastrukture. Iz tog razloga u cilju stvaranja uslova za dinamičan i održiv regionalni razvoj neophodno je realizovati projekte izgradnje sledećih drumskih saobraćajnica definisanih u regionalnom prostornom planu APV: Brza saobraćajnica dela državnog puta IB reda broj 21: Novi Sad - Irig – Ruma, Autoputa Ruma – Šabac, Autoput Beograd (Borča) – Zrenjanin – Novi Sad, Autoput Sremska Rača – Kuzmin, Autoput Beograd – Vršac - granica sa Rumunijom, Brza saobraćajnica IB reda: Granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg) - Sombor - Kula - Vrbas - Srbobran - Bečej - Kikinda – granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo). U cilju povećanja kvaliteta života u urbanim sredinama kroz smanjenje emisije štetnih gasova i buke, potrebno je potrebno je završiti izgradnju obilaznica oko svih gradova i izmestiti trase državnih puteva iz urbanih sredina. Realizacijom aktivnosti 2 dužina puteva najvišeg ranga iznosiće 716 km, što u odnosu na postojeće stanje predstavlja povećanje od 178%. i u odnosu na postojeću povećaće se za 180%. Gustina putne mreže auto-puteva i brzih saobraćajnica izražena odnosom dužine putne mreže iznosiće 25,1km/1000km2 što predstavlja povećanje od 279% u odnosu na postojeće stanje. Gustina putne mreže izražena kroz dužinu putne mreže u odnosu na 1000 stanovnika iznosi 371 m/1000 stanovnika, što predstavlja povećanje od 252% u odnosu na postojeće stanje. Realizacijom ovog dela mera Vojvodina će se svrstati u red srednje razvijenih regija zemalja Evropske unije, odnosno regija severne Italije, Austrije, južne Nemačke itd. Sprovođenje ovih aktivnosti direktno je povezano sa ciljevima održivog razvoja, konkretno sa podciljem 9.1 s obzirom da će ona omogućiti ravnomeran regionalni razvoj na području Vojvodine, s obzirom na trenutne neravnomernosti koje su izražene pre svega nedovoljno dobrom razvijenošću mreže puteva visokog ranga na područjima Severnobanatskog, Srednjobanatskog, Južnobanatskog i Zapadnobačkog okruga, gde je gustina autoputeva ispod 5km/1000km2. Predložena mera usaglašena je sa postojećim planskim dokumentima i legislativnim aktima, a za najveći deo predloženih linijskih infrastrukturnih objekata urađeni su projekti.
Izgradnja obilaznica i izmeštanjem državnih puteva iz urbanih sredina omogućiće značajno smanjenje izloženosti stanovnika emisiji svih vrsta polutanata koji su produkt drumskog saobraćaja i doprineti postizanju Prioritetnog cilja 1, odnosno zdravog života.
Realizacija aktivnosti usaglašena je i sa merom 6, s obzirom da će izgradnja kvalitetne putne mreže uticati na značajno smanjenje broja i posledica saobraćajnih nezgoda.
Razvoj vodnog saobraćaja u AP Vojvodini mora biti oblikovan i zakonski oslonjen na Strategiju razvoja vodnog saobraćaja u Republici Srbiji od 2015. do 2025. godine, na osnovu koje je donet i Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvoja vodnog saobraćaja Republike Srbije od 2015. do 2025. godine, dok je razvoj državnih vodnih puteva na teritoriji AP Vojvodine je poveren JVP ''Vode Vojvodine'', koje je istovremeno određeno i za ovlašćeno pravno lice za tehničko održavanje ovih državnih vodnih puteva.
Za razvoj i unapređenje rečnog transporta neophodno je planirati rehabilitaciju unutrašnjih vodnih puteva, Dunav, Tisa, Sava, Begej i kanalska mreža HS DTD. Na kanalskoj mreži HS DTD treba obezbediti redovno čišćenje, produbljivanje i održavanje kanala i signalizacije i unapređenje rečnog informacionog sistema. Takođe, neophodno je izvršiti modernizaciju opreme i proširenje uskih grla u skladu sa međunarodnim kriterijumima, planirati izgradnju marina na Dunavu i omogućiti i uključivanje luka u multimodalni logistički lanac.
U oblasti vazdušnog saobraćaja, razvoj potencijalnih regionalnih aerodroma treba definisati prema regionalnim mogućnostima. Kao civilne aerodrome opšteg tipa planirati Novi Sad – Čenej, Vršac, Subotica, koji će biti čvorišta u regionalnom sistemu vazdušnih luka, prvenstveno za putnički saobraćaj (čarter letovi), manjih aviokompanija. Takođe, posebno u svetlu prenamene/restruktuiranja vojnih aerodroma (Sombor, Bela Crkva), pod upravom ministarstva odbrane, nephodno je planirati ove vazdušne terminale u mreži perspektivnih aerodroma mešovite (opšte/sportske) namene.
Planiranu mrežu objekata vazdušnog saobraćaja upotpunnjuju sportski aerodromi/letilišta: Zrenjanin (Ečka), Kikinda (Drakslerov salaš), Pančevo (Utva), Sremska Mitrovica (Veliki Radinci), Bela Crkva (Češko Selo), Kovin, Bečej (Fantast), Novi Bečej (Bočar), Ruma, kao i na drugim lokacijama na kojima postoje mogućnosti, zainteresovanost i ekonomska opravdanost. Položaj ovih aerodroma je vrlo značajan i sa gledišta sadašnje i buduće turističke i poslovne ponude AP Vojvodine, s obzirom na blizinu atraktivnih prirodnih, turističkih.
U sistemu upravljanja razvojem saobraćaja i infrastrukture treba predvideti jednake mogućnosti za žene i muškarce. Prilikom upravljanja ljudskim i materijalnim resursima će se razmatrati i uvažavati različiti interese, potrebe i prioriteti žena i muškaraca. U AP Vojvodini prilikom planiranja, upravljanja i sprovođenja planova, projekata i politika razvoja i unapređenja saobraćaja i infrastrukture će se sprovoditi postupak urodnjavanja i integrisanja rodne perspektive u planiranje saobraćajne politike i razvoja infrastrukture u cilju povećanja mobilnosti i unapređenja bezbednosti.
Za kvalitetno upravljanje saobraćajnom strukturom, prepoznavanje problema, pokretanje inicijativa, učešće u izradi i realizaciji mera i akcionih planova iz strateških i planskih dokumenata vezanim za održivu mobilnost na lokalnom nivou, veoma je važno razvijati ljudske resurse. Manje opštine i gradovi suočeni su sa konstantnim odlivom kvalitetnih kadrova u veće sredine zbog većih mogućnosti i potencijala za razvoj profesionalne karijere. Mnoge lokalne samouprave nemaju u administrativnoj strukturi definisana odeljenja ili pozicije čiji se delokrug rada odnosi na planiranje i razvijanje politike saobraćaja u gradovima. Iz tog razloga je teško ove sredine uključiti u međunarodne i nacionalne projekte koji se odnose na unapređenje mobilnosti i uopšte saobraćaja. Često je ekonomski neopravdano u malim lokalnim samoupravama sprovoditi mera koje se odnose na održivu urbanu mobilnost, kao što je na primer organizovanje javnog prevoza ili izgradnja saobraćajne infrastrukture. Radi prevazilaženja ovih problema potrebno je organizovati regionalna odeljenja koja bi se bavila kreiranjem i sprovođenjem mera i razvijanjem politike održive mobilnosti. Određene aktivnosti koje se odnose na koordinaciju, edukaciju, promovisanje i institucionalno organizovanje potrebno je sprovesti u okviru AP Vojvodine. Ove aktivnosti se mogu realizovati i kroz različite stimulacije pokrajinske administracije koje bi bile usmerene ka zapošljavanju mladih kadrova na projektima iz oblasti saobraćaja u manjim i nedovoljno razvijenim lokalnim samoupravama.
Sprovođenje ove mere uticaće na postizanje mere 6, s obzirom da razvoj ljuskih resursa omogućava dinamičniji razvoj održive mobilnosti, samim tim utiče i na smanjenje broja i posledice saobraćajnih nezgoda. Pored toga, ova mera omogućava i dostizanje Prioritetnog cilja 1 s obzirom da bi njeno sprovođenje uticalo na povećanje kvaliteta života, mobilnosti i pristupačnosti stanovnika lokalnih samouprava. Razvoj i unapređenje kvaliteta ljudskih resursa omogućava razvoj održive mobilnosti i bolje upravljanje saobraćajnom infrastrukturom.
Realizacijom ove mere doprineće sledećim ciljevima i podciljevima održivog razvoja 2030: cilj 3 (podcilj 3.6), cilj 5 (podcilj 5.4), cilj 9 (podcilj 9.1), cilj 11 (podcilj 11.a).