Republika Srbija
Svi zakoni i akti doneti u Republici Srbiji moraju biti usaglašeni sa Ustavom Republike Srbije. Planski sistem Republike Srbije uređuje se u skladu sa Zakonom o planskom sistemu, a cilj ovog Zakona je uspostavljanje efikasnog, transparentnog, koordinisanog i realističnog sistema planiranja, uz optimalno korišćenje budžetskih sredstava, obezbeđenje održivog rasta i razvoja Republike Srbije i sprovođenje procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Plan razvoja Republike Srbije još uvek nije usvojen, ali kada bude izrađen, predstavljaće važnu kariku za vertikalno usklađivanje planova razvoja nižeg hijerarhijskog nivoa (plan razvoja autonomne pokrajine i planovi razvoja JLS).
Dokumenti:
- Srbija i Agenda 2030- Mapiranje nacionalnog strateškog okvira u odnosu na ciljeve održivog razvoja
- Ustav Republike Srbije
- Zakon o planskom sistemu
- Uredba o metodologiji upravljanja javnim politikama, analizi efekata javnih politika i propisa i sadržaju pojedinačnih dokumenata javnih politika
- Uredba o metodologiji za izradu srednjoročnih planova
- Uredba o obaveznim elementima plana razvoja autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave
- Zakon o rodnoj ravnopravnosti
- Strategija pametne specijalizacije u Republici Srbiji za period od 2020. godine do 2027. godine
- Uredba o postupku pripreme Nacrta plana razvoja Republike Srbije
Pregled i analiza postojećeg stanja
Analiza postojećeg stanja je prvi korak u izradi Nacrta Plana razvoja AP Vojvodine 2023-2030. godine. Njen osnovni cilj je sveobuhvatno, objektivno i na pouzdanim podacima zasnovano sagledavanje zatečenog stanja razvoja.
Analitičke podloge za analizu stanja izrađene su od strane stručnog tima sa bogatim iskustvom u realizaciji sličnih projekata i ekspertizom iz oblasti ekonomskog i društvenog razvoja, infrastrukture i zaštite životne sredine. Dokument Plan razvoja sadrži najvažnije nalaze analize stanja u okviru svakog od četiri razvojna pravca.
Dodatni izvor verifikacije izrađene analize stanja predstavljao je proces javnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, u kome su učestvovali predstavnici svih relevantnih organizacija civilnog društva, strukovnih udruženja i naučno-istraživačkih organizacija, kao i predstavnici javne uprave, uključujući i organe pokrajinske i državne uprave.
Pregled i analiza postojećeg stanja rađena na osnovu analitičkih podloga predstavljala je osnov za definisanje vizije i prioritetnih ciljeva, kao i mera za postizanje zadatih ciljeva.
Društveni razvoj pokriva teme iz oblasti socijalne politike, socijalne zaštite, obrazovanja, inovacija, nauke, zdravstva, omladinske politike, sporta, kulture, demografije, ravnopravnosti polova, nacionalnih manjina i dr.
Zaštita životne sredine pokriva teme: upravljanje otpadom, kvalitet vode, kvalitet zemljišta, kvalitet vazduha, zaštićena prirodna dobra, buka u životnoj sredini itd.
Ekonomski razvoj pokriva teme iz oblasti privrede, turizma, malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, poljoprivrede i ruralnog razvoja, inovacija, nauke, digitalizacije, pametne specijalizacije itd.
Infrastruktura pokriva teme iz oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, saobraćajne infrastrukture, telekomunikacija, urbanog razvoja, elektroenergetskog sektora, IKT itd.